Osnovna škola Kostrena

Prezentacijom projekta "I naši stari su znali" obilježen Dan znanosti

Dan znanosti, 10.11.2011. i ove smo godine obilježili prezentacijom interdisciplinarnog projekta "I naši stari su znali" prirodoslovno-matematičke skupine predmeta. Kao i prethodne dvije godine, projekt je na natječaju tvrtke Loreal i Udruge Zlatni rez dobio novčanu potporu za realizaciju.

            Tema ovogodišnjeg projekta bila je vezana uz kukuruz i jela od kukuruza. Naime, palenta i kaša su jela koja su kroz stoljeća othranila i mnoge Primorce. Neko su vrijeme krajem 20. st. ta jela bila zanemarena i vrednovana kao jela siromaha. U suvremenoj kuhinji ponovno dolaze sve više do izražaja zbog pozitivnog utjecaja na metabolizam čovjeka te niza hranjivih tvari u njima. Danas se sve više pripremaju različita moderna jela od te namirnice.

Naši učenici, uključeni u projekt, naučili su jako puno o kukuruzu, njegovu porijeklu, preradi i jelima od njega, te su to prikazali gledateljima na prezentaciji. Bili su okupljeni u sljedećim skupinama: biologija, kemija, fizika, matematika, geografija, informatika i hrvatski jezik.

Geografi, vođeni profesoricom Jadrankom Gillich, istražili su odakle potječe kukuruz, kada je stigao u naše krajeve i gdje se danas uzgaja.

Od zrna do brašna proputovali smo s našim tehničarima. Objasnili su nam princip rada vodenice, razliku između mlinskog kamena i električnog mlina, te ispričali priču o jedinom preostalom mlinu u našemu kraju. Izradili su modele vodenica i vodnih kola, a pokusom objasnili odnos visine vode i vodnog kola. Vodila ih je profesorica Smiljana Mičetić.

Biljku kukuruz opisali su biolozi, a sve njezine dijelove su nam pokazali na pravoj osušenoj biljci kukuruza koju su donijeli u školu.

Kemičari su nam otkrili kemijski sastav kukuruznog zrna. Pokusom su ispitali postojanje škroba, a potom napravili i škrobno ljepilo. Njihova je mentorica bila profesorica Diana Kružić.

Kako kemijski sastav kukuruza utječe na zdravlje čovjeka, te trebamo li jesti hranu od kukuruza ispričala nam je ponovno skupina biologa. Sve je biologe vodila profesorica Lucija Šarinić.

Kako recepte za kukuruzni kruh, bazlamaču i palentu, korištenjem omjera, preoblikovati prema namjeni i potrebi naučili su nas matematičari koje je vodila profesorica Nevia Grbac.

Recepte kojima su matematičari vješto mijenjali količine sastojaka naše su osmašice uživo pripremale na pozornici. Mijesile su i ispekle kruh, kuhale kašu i palentu, pripremile kornfleks, pekle kokice.

       Sve su te delicije od kukuruza kasnije mogli kušati svi gledaoci.

No, naša priča o kukuruzu tu nije završila. Kokice, neizostavne grickalice u kinu, pripremaju se od kukuruza kokičara. Kako od kukuruza nastane kokica informatičari su snimili kratki film, a napravili su i crtić. Njihova je voditeljica bila profesorica Mihaela Mrakovčić Pernar.

Zašto kukuruzno zrno puca i nastaje kokica objasnili su nam fizičari. Osim toga, pokusima su ispitali kakav je odnos mase i volumena zrna kukuruza kokičara i kokice, te što je s njihovim gustoćama. Te vrlo zanimljive pokuse prikazali su nam učenici sedmog razreda vođeni profesorom Sanjinom Blečićem.

Mnogi ne znaju da se od kukuruznog brašna pripremaju i različiti kozmetički preparati. Naše učenice, polaznice tečaja aromaterapije, pripremile su piling za tijelo, te nas poučile kako ga koristiti. Svoj su pripravak lijepo upakirale i poklonile gostima.

Početak i kraj ovogodišnje prezentacije projekta obogatili su učenici petoga razreda svojim recitacijama. Osim toga, istražili i predstavili nam težačke lekseme čakavskog dijalekta Kostrene. Njihova je voditeljica bila profesorica hrvatskoga jezika, Silvana Kopajtić Zurak.

 Na kraju, svi su gledaoci mogli pogledati izložbu starih predmeta koji su se nekada koristili u našem kraju za pripremanje hrane, i posladiti se pripremljenim poslasticama.

http://www.zlatnirez.hr/projekti.htm#dz2011